Metodu

Servisu peskiza ne’ebé hala’o ona iha Timor-Leste uza métodu oioin depende ba servisu ne’ebé mak hala’o. dadus sira ne’ebé prodús liuhosi métodu hirak ne’e, inklui kestionáriu sira, iha tendénsia atu hetan tratamentu kualitativu iha ami-nia análize tanba ami-nia servisu namka’it ho sosiolojia, polítika no antropolojia. Tuirfalimai deskrisaun badak ida kona-ba métodu prinsipál balu ne’ebé uza tiha ona durante projetu peskiza diferente sira.


Kestionáriu no levantamentu konjuntu

Apezarde sira-nia limitasaun balu, levantamentu barak mak hala’o ona iha Timor-Leste. Hanesan parte ba projetu luan sira seluk no hamutuk ho métodu seluseluk, ami haloke katak levantamentu sira fornese informasaun bázika no mós baze ida di’ak hodi hahú projetu sira. Dala ruma uza levantamentu diferente iha altura diferente durante projetu nia lala’ok. Porezemplu, ba projetu Komprende Komunidade ami uza kestionáriu tolu hamutuk. Kestionáriu inisiál ida hala’o ho indivíduu sira no inklui pergunta sira namka’it ho ema sira-nia entendimentu kona-ba komunidade. Besik projetu nia rohan, kestionáriu badak rua tan hala’o ba uma ida-idak, ida relasiona ho agrikultura no ida seluk relasiona ho ema nia persesaun kona-ba polítika nasionál nia prosesu sira. Tanba nivel ki’ik alfabetizasaun nian no mós tanba ema ladún hatene forma investigasaun sira-ne’e, baibain pesoál sira mak hala’o kestionáriu sira-ne’e hodi husu pergunta ida-idak envezde fahe kestionáriu sira ba ema atu prenxe rasik.


Entrevista semi-estruturada ho alvu espesífiku

Entrevista semi-estruturada sira hanesan instrumentu sentrál ida ba prosesu rekolla dadus tanba sira hafó fleksibilidade boot ba partisipante hodi elabora resposta ho detalle liu, la konkorda no kontra pergunta ho maneira di’ak liután, no mós relata. Ami haree katak ne’e serve ba peskizadór nu’udar oportunidade korretiva ida ho relasaun ba métodu kuantitativu sira, no mós fó oportunidade boot liután ba partisipante atu hato’o ninia hanoin rasik liuhosi resposta ho forma nakloke no semi-narrativa.


Narrativa Fotográfika

Métodu ida-ne’e envolve fó mákina-retratu ba ema ida no husu sira atu hasai fotografia balu ba fatin ka sasán ne’ebé importante ba sira ho relasaun ba tema ida (porezemplu, sira-nia komunidade). Prosesu ida-ne’e tuirfali ho entrevista semi-estruturada ida ne’ebé fó dalan atu ko’alia kona-ba fotografia sira-ne’e. Métodu ida-ne’e uza tanba nia bele halosu koñesimentu lokál no relasaun subjetiva sira, no dala barak loke dalan atu diskute asuntu sira (inklui fatin sira) ne’ebé peskizadór labele hetan asesu ba ka la hatene.


Mapeamentu ba Komunidade no Movimentu

Mapeamentu temporál no espasiál—ne’e katak atu buka hatene sé mak halo saida, bainhira no iha-ne’ebé. Maski métodu sira-ne’e sei dezenvolve hela, to’o oras daudaun sei uza nafatin mapeamentu, inklui vista aérea ba uma sira, sistema GPS, kronómetru, no mós mapa sira dezeña ho liman no roda-sukat (trundle wheel). Métodu sira-ne’e loke posibilidade sira ne’ebé exitante hanesan atu hetan sentidu ida kona-ba diferensa jéneru nian iha relasaun temporal no espasiál sira.


Rekolla ba Dadus liuhosi Observasaun

Ne’e téknika importante ida ne’ebé mak kuaze sempre uza iha Timor-Leste, hosi observasaun ba atividade sira loroloron nian to’o partisipa iha eventu polítiku no kulturál sira. Dala barak métodu ida-ne’e hafó pontudepartida ida ba liña investigasaun nian, tanba observasaun mesak de’it ladún bele fó esplikasaun ba buat barak no fasil atu sai espasu mamuk ida ba peskizadór atu hakonu ho nia prekonseitu hotu-hotu.


Análize ba Dokumentu

Dala barak iha dokumentasaun uitoan de’it kona-ba komunidade espesífiku sira ne’ebé ami hala’o servisu ba, mezmu iha kazu Dili nian. Maibé, liuhosi buka tuir materiál sira ne’ebé hakerek ho lia-Inglés, lia-Tetun, lia-Indonézia no lia-Portugés, ami konsege halibur hamutuk nivel informasaun balu ne’ebé ajuda ami-nia peskiza. Tuir dalan ne’e, ami sempre haree ba mapa no dadus sensu nian, no mós relatóriu kona-ba projetu dezenvolvimentu lokál sira, ho deskrisaun antropolójika sira.

 

Fila ba Peskiza